16.12.2021.
Možda ste već navikli da u projektima za EU fondove morate opisivati utjecaj planirane investicije na okoliš.
No, odnedavno ćete morati i dokazati stvaran doprinos zelenim ciljevima poput ublažavanja klimatskih promjena, kontrole onečišćenja ili prijelaza na kružno gospodarstvo.
Razlog tomu je što je na snagu nedavno stupio europski zeleni plan. On doprinosi brojnim pozitivnim ekološkim i socijalnim ciljevima.
Ipak, moramo priznati da će poduzetnicima znatno zakomplicirati poslovanje i prijave na natječaje EU-a.
Stoga ćemo vam pojasniti što Europski zeleni plan uopće jest i kako mu se treba prilagoditi.
Što je europski zeleni plan?
Europski zeleni plan (eng. Green deal.pdf) je strategija za postizanje održivosti gospodarstva EU-a.
On sadržava mjere za zaustavljanje klimatskih promjena, obnovu biološke raznolikosti, smanjenje onečišćenja i prijelaz na čisto kružno gospodarstvo.
Zašto? Zato što europski zeleni plan doprinosi trima ciljevima:
emisija stakleničkih plinova potpunom uklanjanju neto i postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine (i smanjenju emisija stakleničkih plinova za 55% do 2030. godine)
neovisnosti gospodarskog rasta o uporabi resursa
uključivanju svih regija i osoba
Europski zeleni plan će se stoga odnositi na čak 8 područja, od klime, energije, poljoprivrede, prometa, industrije do financija, regionalnog razvoja te istraživanja i inovacija.
Taksonomija EU-a: Novi uvjeti za poduzetnike
Kako bi se poduzetnike uključilo u provođenje europskog zelenog plana i postizanje predviđenih ciljeva, Europska komisija je donijela Uredbu o taksonomiji EU.
No, što to konkretno znači?
To znači da će poduzeća morati uskladiti svoje aktivnosti s Taksonomijom, bilo radi toga što se prijavljuju za projekte EU-a ili zato što jednostavno žele poslovati na području Unije.
Prihvatljivima se smatraju aktivnosti koje doprinose barem jednom cilju održivosti koje definira Taksonomija.
Ovo su šest ciljeva održivosti definiranih Taksonomijom EU-a:
- ublažavanje klimatskih promjena (nZEB – smanjenje emisija CO2),
- prilagodba klimatskim promjenama (zelena i plava infrastruktura),
- održiva uporaba i zaštita vodnih i morskih resursa (rješenja za uštedu vode),
- prijelaz na kružno gospodarstvo (odvajanje i recikliranje otpada),
- sprečavanje i kontrola onečišćenja (izbjegavanje korištenja štetnih tvari),
- zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava (odgovornost u zaštićenoj prirodi).
Investicije će morati odgovarati sljedećim kriterijima:
Koje aktivnosti dopušta europski zeleni plan?
Europski zeleni plan želi potaknuti poduzeća da prakticiraju samo održive gospodarske aktivnosti. To su aktivnosti koje direktno doprinose barem jednom cilju Taksonomije EU-a.
No, Europska Unija zna da se zelena tranzicija ne može dogoditi preko noći.
Stoga poduzećima zasad dopušta da ipak provode neke aktivnosti koje nisu u potpunosti usklađene sa zelenim planom— takozvane omogućavajuće i tranzicijske gospodarske aktivnosti:
- Omogućavajuće gospodarske aktivnosti: Ove aktivnosti nam omogućavaju da provodimo druge održive aktivnosti, iako same nisu održive. Tako indirektno doprinose ciljevima Taksonomije.
- Tranzicijske gospodarske aktivnosti: Tranzicijske aktivnosti su one za koje još ne postoje tehnološki ili ekonomski prihvatljivije nisko-ugljične alternative pa se stoga dopuštaju.
Ipak, ne možemo svaku aktivnost koja nije zelena jednostavno nazvati omogućavajućom ili tranzicijskom i tako opravdati svoje poduzeće pred EU.
Postoje posebni kriteriji kojima se utvrđuje je li neka aktivnost omogućavajuća, tranzicijska — ili jednostavno neodrživa.
Na primjer, tranzicijske aktivnosti ne smiju sputavati razvoj i primjenu niskougljičnih alternativa. Ako to čine, one nisu tranzicijske, već neodržive.
Priznajemo da su definicije ovih aktivnosti pomalo nejasne. Stoga prijeđimo na primjere. Oni će vam pomoći razumjeti što ove kategorije zapravo znače.
Primjeri dopuštenih aktivnosti u odnosu na europski zeleni plan
Ovo su neki primjeri aktivnosti koje zadovoljavaju kriterije europskog zelenog plana:
| Vrsta aktivnosti |
Moguće mjere |
|
Održive gospodarske aktivnosti
Aktivnosti koje su već niskougljične (kompatibilne s ciljem gospodarstva 2050. s neto nula emisija ugljika)
|
Transport s nula emisija
Proizvodnja električne energije sa skoro nula emisija ugljika
Pošumljavanje |
|
Tranzicijske gospodarske aktivnosti
Aktivnosti koje pridonose tranziciji na gospodarstva s neto nula emisija 2050., ali još uvijek nisu dosegnule tu razinu
|
Obnova zgrada
Proizvodnja električne energije s manje od 100g CO2/kWh
Automobili s manje od 50g CO2/km |
|
Omogućavajuće gospodarske aktivnosti
Aktivnosti koje omogućuju gore navedene aktivnosti
|
Proizvodnja kućanskih aparata najvišeg energetskog standarda (A+++)
Ugradnja učinkovitih bojlera u zgrade |
Kako će se Taksonomija EU odraziti na vaše poslovanje?
Prvo, svoje poslovanje ćete morati uskladiti s kriterijima definiranim Taksonomijom. Naime, Taksonomija nije samo skup smjernicama koje bi bilo dobro pratiti, već je ona svojevrsni zakonodavni okvir za poduzeća.
Primjena Taksonomije u području klime kreće s primjenom već 1. siječnja 2022. godine. To znači da već sada trebate početi razmišljati kako bi se vaše poduzeće moglo prilagoditi novim zahtjevima.
Drugo, europski zeleni plan i Taksonomija koristit će se i kao kriteriji za dodjelu bespovratnih sredstava iz EU fondova.
Poduzetnici koji pripremaju projekte za natječaje koji se uskoro očekuju za sektor
turizma i sektor
prerađivačke industrije će u svojim projektima trebati primjenjivati Taksonomiju.
U EU projektima poduzetnici su i do sada trebali opisati na koji način će njihova investicija utjecati na okoliš, no najveća novost je da će svaki odabrani cilj Taksonomije trebati dokazati.
Uvjet prijave na EU natječaje će biti da projekt doprinosi minimalno jednom cilju Taksonomije.
Što znači načelo ne nanosi bitnu štetu?
Osim što će morati zadovoljiti minimalno jedan cilj Taksonomije EU, investicije će morati biti usklađene s Tehničkim smjernicama za primjenu načela ne nanosi bitnu štetu) (engl. Do no significant harm - DNSH).
Načelo ne nanosi bitnu štetu odnosi se na šest ciljeva Taksonomije EU. Ono nalaže da aktivnosti poduzeća ne smiju značajno štetiti niti jednom od tih ciljeva.
Za poduzetnike to znači da će:
- Prilikom dizajniranja projekata trebati izvršiti procjenu: Poduzetnici će trebati procijeniti je li njihov projekt u skladu s načelom ne nanosi bitnu štetu kako bi imali bolje izglede za dobivanje potpore.
- Izvršiti podrobniju analizu: Ovisno o tome u kojoj se fazi očekuje najveća šteta, u analizi će se trebati obuhvatiti faza proizvodnje i uporabe te kraj životnog vijeka proizvoda, usluge ili građevine.
Na primjer, za mjeru kupnje novih strojeva, u obzir treba uzeti onečišćenje (npr. emisije u zrak) pri sklapanju, prijevozu i korištenju stroja te primjereno postupanje sa strojem na kraju njegova životnog vijeka.
U zakonskim aktima propisani su postupci za procjenjivanje potencijalne štete projekta na okoliš i prirodu. Na temelju postupka odredit će se
- može li se projekt realizirati
- jesu li potrebne dodatne aktivnosti kojima bi se osiguralo smanjenje štete
- ima li projekt preveliki utjecaj na okoliš i prirodu da ga se ne može provesti.
Je li vaš projekt u skladu sa zelenim planom Europske unije?
Prije svega, možemo očekivati da će sve više natječaja biti usmjereno na financiranje zelenih projekata. Takvi su već i ovi predstojeći natječaji:
No, usklađenost sa zelenim planom zahtijevat će i natječaji koji nisu direktno usmjereni na održivost. Sviđalo nam se to ili ne, europski zeleni plan će uskoro postati — a djelomično već i jest — kriterij za procjenu svih projekata.
Naš tim vam može pomoći utvrditi jesu li vaše planirane aktivnosti u skladu s Taksonomijom EU-a kako bi vaš projekt ostvario veće bodove na natječaju.