Primjena načela ne nanosi bitnu štetu u praksi [DNSH načelo] - Calluro.hr

Primjena načela ne nanosi bitnu štetu u praksi [DNSH načelo]

15.06.2023.

Ako ste se prijavljivali ili se namjeravate prijaviti za bespovratne potpore iz EU fondova ili kredite uz subvenciju kamatne stope, vjerojatno ste već čuli za DNSH načelo.

Ono nalaže da aktivnosti poduzeća i projekti za koje se traži potpora ne smiju značajno štetiti niti jednom od šest ciljeva definiranih Taksonomijom EU-a. Istovremeno se daje prednost prijaviteljima čije aktivnosti i projekti doprinose ovim ciljevima.

No, kako DNSH načelo možete u praksi primijeniti na vlastite projekte i aktivnosti? U nastavku vam donosimo nekoliko praktičnih koraka.

 

Smjernice DNSH načela u praksi

Kao što smo već spomenuli, DNSH načelo nalaže da vaše aktivnosti i projekti ne smiju štetiti niti jednom od šest ciljeva održivosti definiranih Taksonomijom EU-a:

  1. ublažavanje klimatskih promjena
  2. prilagodba klimatskim promjenama
  3. održiva uporaba i zaštita vodnih i morskih resursa
  4. prijelaz na kružno gospodarstvo
  5. sprečavanje i kontrola onečišćenja
  6. zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava.

Usto, vaša bi ulaganja trebala biti održiva kako bi dobila prednost na natječajima. Održivo ulaganje po EU Taksonomiji je ulaganje koje:

  1.  znatno doprinosi barem jednom okolišnom cilju
  2.  ne štiti bitno nijednom okolišnom cilju
  3.  provodi se u skladu s minimalnim zaštitnim mjerama
  4.  usklađena je s kriterijima tehničke provjere koje je utvrdila Europska komisija
DNSH načelo je posebno važno kada je riječ o infrastrukturnim projektima, bilo da se radi o obnovi, nadogradnji postojećih ili izgradnji novih zgrada.

Kad su EU fondovi u pitanju, u tekućem programskom razdoblju 2021.-2027. osigurana su sredstva kojima se potiču sljedeće aktivnosti povezane s ulaganjima u infrastrukturu:

  • povećanje energetske učinkovitosti
  • korištenje obnovljivih izvora energije
  • smanjenje emisija CO₂
  • dugoročno smanjenje troškova održavanja
  • povećanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta
  • povećanje sigurnosti od požara
  • ublažavanje energetskog siromaštva.

Ciljevi održivosti definirani Taksonomijom EU

(Izvor: Želite investicijski zajam iz NPOO? Uskladite projekt s DNSH načelom)

Kako osigurati doprinos DNSH načelima

U nastavku donosimo primjere konkretnih mjera za doprinos svakom od okolišnih ciljeva.

 

1. Ublažavanje klimatskih promjena

U okviru natječaja iz NPOO-a obavezan je značajan doprinos 1. okolišnom cilju kroz uštedu godišnje toplinske energije i primarne energije.

Minimalni uvjet prilikom gradnje novih zgrada javne infrastrukture je poštivati standard za zgrade gotovo nulte kategorije (nZEB).

1.1. Za nove zgrade: Potrošnja primarne energije (PED), na temelju koje se utvrđuje energetska učinkovitost zgrade od trenutka izgradnje, najmanje je 10% niža od praga utvrđenog za zahtjeve za zgrade gotovo nulte energije (nZEB) propisanog u nacionalnoj metodologiji izračuna.
Energetska učinkovitost potvrđuje se energetskim certifikatom za izvedeno stanje.

1.2. Za postojeće zgrade: Postizanje standarda s minimalno 30% uštede energije (izraženo u MWh/godina) i/ili 30% stakleničkih plinova (izraženo kao CO₂ t/godina). Dokazuje se Energetskim certifikatom koji sadrži dokaz o procjeni uštede energije i/ili emisija stakleničkih plinova.

1.3. Ušteda godišnje potrebne toplinske energije za grijanje od najmanje 50%.

1.4. Doprinos povećanju upotrebe obnovljivih izvora energije kroz izgradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplinske ili toplinske i rashladne energije.

1.5. Projekt doprinosi povećanju upotrebe obnovljivih izvora energije kroz ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije za proizvodnju električne energije.

1.6. Projekt će rezultirati dobrovoljnim certifikatom, eko-oznake i/ili certifikatom sustava upravljanja okolišem i/ili energijom kao što su EU Ecolabel, EMAS, ISO standardi ili ekvivalent koji dokazuje smanjenje emisija CO₂.

Dodatne mjere kojima se može osigurati doprinos smanjenju emisija stakleničkih plinova su:

  • Proizvodnja obnovljivih izvora energije: fotonaponske elektrane, solarni kolektori, dizalice topline, vjetroturbine, i sl.
  • Nabava električnih vozila poput viličara,
  • Uvođenje tehnologije hvatanja i skladištenja ugljika,
  • Ugradnja infrastrukture za dekarbonizaciju energetskih sustava,
  • Prelazak na uporabu obnovljivih materijala iz održivih izvora,
  • Jačanje kopnenih ponora ugljika izbjegavanjem krčenja i degradacije šuma, obnovom šuma, održivim upravljanjem i obnovom obradivih zemljišta, travnjaka i močvarnih zemljišta, pošumljavanjem i regenerativnom poljoprivredom,
  • Proizvodnja čistih i učinkovitih goriva iz obnovljivih ili ugljično neutralnih izvora.

Ublažavanje klimatskih promjena

2. Prilagodba klimatskim promjenama

Ovaj kriterij se odnosi se na prilagodbu klimatskim rizicima identificiranima u Nacionalnoj strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u RH 2040-2070. Tijekom pripreme projekata potrebno je uzeti u obzir mjere za prilagodbu na sljedeće klimatske promjene:

  • Toplinske udare, uključujući njihov utjecaj na zdravlje ljudi i potrošnju energije potrebne za hlađenje prostora,
  • Hladni val,
  • Olujne vjetrove,
  • Jake oborine, prvenstveno kišu, tuču i led,
  • Suše, odnosno njihov utjecaj na nedostatak pitke vode i nedostatak vode za navodnjavanje,
  • Poplave i njihov utjecaj na privatnu i gospodarsku imovinu.

Neka od rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama koja možete uvesti su:

  • Nabava energetski učinkovitih strojeva i opreme (npr. električnih),
  • Optimizacija tehničkih sustava zgrade (grijanje i hlađenje),
  • Elementi zgrade (ovojnica, vrata, prozori, LED rasvjeta) iznad nZEB standarda,
  • Korištenje materijala otpornih na više temperature, vatru, snijeg i sl.
  • Uvođenje rješenja otpornih na udare vjetra i oluje.
Ovisno o lokaciji ulaganja, potrebno je provjeriti koje klimatske promjene se očekuju na tom području u budućnosti, te na temelju njih predvidjeti potencijalne mjere prilagodbe istima.

Prilagodba klimatskim promjenama

3. Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Potrošnja vode se potvrđuje tehničkim specifikacijama proizvoda, certifikacijom zgrade ili postojećom deklaracijom proizvoda u Europskoj uniji. Da bi se pojedini uređaji smatrali održivim, potrebno je da zadovoljavaju sljedeće kriterije:

  • Protok vode kroz slavine umivaonika i kuhinjske slavine iznosi najviše 6 litara/min.
  • Maksimalni protok vode kroz tuševe iznosi 8 litara/min.
  • Za zahode, uključujući zahodske komplete, školjke i vodokotliće, puna količina vode za ispiranje iznosi najviše 6 litara, a najveća prosječna količina vode za ispiranje je 3,5 litara.
  • Maksimalna potrošnja vode u pisoarima iznosi 2 litre/po školjci/po sati.
  • U pisoarima s ispiranjem maksimalna puna količina vode za ispiranje iznosi 1 litru.
  • Svi instalirani uređaji za vodu (tuševi s miješalicom, slavine, WC školjke, vodokotlići i sl.) su svrstani u prva dva razreda potrošnje vode EU vodne oznake EU Water Label.
Održivo korištenje i zaštite vodnih resursa može se osigurati uvođenjem mjera (nabavom strojeva i opreme) koje osiguravaju ponovnu uporabu vode ili smanjuju emisiju onečišćujućih tvari u površinske i podzemne vode).

Dodatne mjere kojima možete doprinijeti održivom korištenju i zaštiti vodnih i morskih resursa su:

  • Zaštita okoliša od štetnih učinaka ispuštanja komunalnih i industrijskih voda, uključujući kontaminate poput farmaceutskih proizvoda i mikroplastike, primjerice osiguravanje odgovarajućeg prikupljanja, obrade i ispuštanja komunalnih i industrijskih otpadnih voda,
  • Zaštita ljudskog zdravlja od štetnog učinka bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju tako da se osigura da ta voda ne sadržava mikroorganizme, parazite i tvari koje predstavljaju potencijalnu opasnost za ljudsko zdravlje te poveća pristup ljudi čistoj vodi za piće,
  • Poboljšanje upravljanja vodama i učinkovitošću, među ostalim zaštitom i poboljšanjem stanja vodnih ekosustava,
  • Promicanje održive uporabe vode dugoročnom zaštitom raspoloživih vodnih resursa, uključujući primjenu mjera kao što su ponovna uporaba vode, osiguravanjem postupnog smanjenja emisija onečišćujućih tvari u površinske i podzemne vode,
  • Aktivnosti kojima se doprinosi ublažavanju posljedica poplava i suša odnosno bilo kojom drugom aktivnošću kojom se štiti ili poboljšava kvalitativno i količinsko stanje vodnih tijela.

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

4. Prelazak na kružno gospodarstvo

U slučaju rušenja, najmanje 70% (mase) neopasnog građevinskog otpada i otpada od rušenja (osim prirodnog materijala) proizvedenog na gradilištu potrebno je pripremiti za ponovnu uporabu, recikliranje i oporabu drugih materijala.

Pri rušenju je potrebno poštivati Protokol EU-a za gospodarenje građevinskim otpadom i otpadom od rušenja, uzimajući u obzir najbolje raspoložive tehnike i primjenjujući selektivno rušenje kako bi se omogućilo uklanjanje opasnih tvari i sigurno rukovanje njima te olakšala ponovna uporaba i visokokvalitetno recikliranje selektivnim uklanjanjem materijala i primjenom dostupnih sustava sortiranja građevinskog otpada i otpada od rušenja. 

Pri projektiranju zgrada potrebno je:

  • Koristiti tehnike izgradnje kojima se podupire kružnost,
  • Omogućiti rastavljanje ili prilagodljivost zgrada kako bi se omogućili ponovna uporaba ili recikliranje.

Dodatne mjere kojima možete osigurati doprinos prelasku na kružno gospodarstvo su:

  • Smanjenje oporabe primarne sirovine, odnosno povećanje uporabe sekundarne sirovine,
  • Učinkovitija upotreba prirodnih resursa, uključujući biosirovine iz održivih izvora i ostale sirovine,
  • Nabava proizvoda povećane trajnosti, proizvoda s mogućnošću popravka ili proizvoda koje je moguće ponovno upotrijebiti,
  • Povećanje mogućnosti recikliranja proizvoda,
  • Mjere za sprječavanje ili nastanak otpada,
  • Mjere kojima se minimizira spaljivanje otpada i izbjegava odlaganje otpada (među ostalim na odlagališta otpada),
  • Izbjegavanje i smanjivanje količine smeća.

Prelazak na kružno gospodarstvo

5. Sprječavanje i kontrola onečišćenja

Prilog XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 propisuje da komponente zgrade i materijali upotrijebljeni pri građenju s kojima ljudi mogu doći u dodir moraju emitirati:

  • Manje od 0,06 mg formaldehida po m³ materijala ili komponente,
  • Manje od 0,001 mg kancerogenih hlapljivih organskih spojeva kategorije 1.A i 1.B po m³ materijala ili komponente.

Dijelovi zgrade i korišteni materijali ne smiju koristiti azbest niti druge zabrinjavajuće tvari.

Ako se nova građevina nalazi na potencijalno onečišćenoj lokaciji (brownfield), provodi se postupak provjere prisutnosti potencijalnih zagađivača, npr. u skladu s normom ISO 18400.

Dodatne mjere kojima se može doprinijeti sprječavanju i kontroli onečišćenja su:

  • Mjere za smanjenje buke: izolacija i prigušenje izvora vibracija, zamjena komponenti tišim dijelovima i materijalima, zatvaranje (kućištima) posebno glasnih komponenti, postavljanje barijera za zaštitu od buke, itd.
  • Mjere za smanjenje prašine: ugradnja sustava za filtriranje zraka koje filtrira prašinu, ugradnja detektora broja čestica prašine u zraku, itd.
  • Mjere za smanjenje onečišćujućih tvari tijekom građevinskih radova ili održavanja,
  • Poboljšanje razine kvalitete zraka, vode ili tla uz istodobno minimiziranje bilo kojeg štetnog učinka i rizika za ljudsko zdravlje i okoliš,
  • Čišćenjem smeća i drugih onečišćenja.

Sprječavanje i kontrola onečišćenja

6. Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Nove građevine ne smiju biti izgrađene na nekom od sljedećih područja:

  • Obradivom i poljoprivrednom zemljištu s umjerenom do visokom razinom plodnosti tla i podzemne bioraznolikosti (sukladno rezultatima istraživanja EU LUCAS),
  • Nekorištenom zemljištu priznate visoke vrijednosti bioraznolikosti i zemljištu koje služi kao stanište ugroženih vrsta (flore i faune) uvrštenih na europski crveni popis ili Crveni popis IUCN-a,
  • Zemljištu koje odgovara definiciji šume prema nacionalnom zakonodavstvu ili FAO-ovoj definiciji šume.

Ako je lokacija infrastrukturnog ulaganja smještena unutar ili u blizini područja osjetljiva na biološku raznolikost (uključujući mrežu zaštićenih područja NATURA 2000, UNESCO-ove svjetske baštine, ključna područja biološke raznolikosti (KBA) kao i druga područja zaštićena prema Zakonu o zaštiti prirode), potrebno je ishoditi:

  • rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš,
  • rješenje kojim se utvrđuje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu prihvatljivosti zahvata na okoliš, ili
  • mišljenje da za zahvat nije potrebno provesti postupak ocjene o potrebi procjene prihvatljivosti zahvata na okoliš.

Dodatne mjere kojima možete doprinijeti zaštiti i obnovi bioraznolikosti su:

  • omogućiti da se minimalno 80% svih drvnih proizvoda korištenih u novogradnji reciklira,
  • izrada elaborata zaštite okoliša u kojem će se definirati mjere zaštite i obnove bioraznolikosti,
  • održiva uporaba i upravljanje zemljištem,
  • održive poljoprivredne prakse,
  • održivo gospodarenje šumama kojim se doprinosi poboljšanju bioraznolikosti,
  • sadnja autohtonih biljaka i drveća.

Zaštita i obnova bioraznolikosti i eko sustava

Level(s) – Europski okvir za održive građevine

Dodatni alat koji vam može pomoći da građevina bude održivija jest Level(s). Radi se sustavu na razini EU koji postavlja metodologiju za procjenu i izvještavanje o održivosti građevina te se naslanja na EU taksonomiju i DNSH principe.

Level(s) čini šest makro ciljeva koje je moguće pratiti kroz 16 indikatora. Faktori održivosti u svakom makro-cilju opisuju kako što bolje doprinositi strateškim ciljevima EU politika u područjima kao što su energija, korištenje materijala i otpada, voda, kvaliteta unutarnjeg zraka i otpornost na klimatske promjene.

Oznaka Kriterij  Pokazatelji
Staklenički plinovi 1. Emisije CO₂ u životnom ciklusu
  • Potrošnja energije u korištenju [kWh/m²/a]
  • Potencijal globalnog zagrijavanja (GWP) [CO₂eq/m²/a] 
Resursna učinkovitost i kružno gospodarenje materijalima 2. Resursna učinkovitost i kružno gospodarenje materijalima 
  • Iskaz materijala, i životni vijek materijala
  • Otpad u građenju, rastavljanju i rušenju
  • Dizajn prilagodljiv za prenamjenu i obnovu
  • Dizajn prilagođen rastavljanju, ponovnoj  upotrebi i recikliranju
Učinkovita uporaba vodnih resursa 3. Učinkovita uporaba vodnih resursa
  • Potrošnja vode u fazi korištenja [m³/korisnik/a]
Zdravi i ugodni prostori 4. Zdravi i ugodni prostori
  • Kvaliteta unutarnjeg zraka
  • Trajanje razdoblja izvan raspona toplinske ugodnosti
  • Vizualna ugodnost i kvaliteta rasvjete
  • Akustična ugodnost i zaštita od buke
Prilagodba i otpornost na posljedice klimatskih promjena 5. Prilagodba i otpornost na posljedice klimatskih promjena
  • Zaštita zdravlja i ugodnosti korisnika
  • Otpornost na povećani rizik ekstremnih vremenskih uvjeta
  • Održiva opojnost vode (drenaža)
Optimizirani troškovi i očuvanje vrijednosti 6. Optimizirani troškovi i očuvanje vrijednosti
  • Zaštita zdravlja i ugodnosti korisnika
  • Otpornost na povećani rizik ekstremnih vremenskih uvjeta
  • Održiva opojnost vode (drenaža)

(Izvor fotografija: European Commission)

 

Javite nam se za pomoć pri usklađivanju

Naši konzultanti mogu procijeniti stupanj usklađenosti vaših aktivnosti i projekata s DNSH načelom, dati vam smjernice za poboljšanje i povećati vam šanse za dobivanje traženih sredstava. Javite nam se već danas i recite kako vam možemo pomoći.

Pošaljite poruku

Autor: Kristina Kostelac

vrh stranice